Mljet

Mljet je naš prvi veliki otok na koji nailazimo ploveći hrvatskim morem od jugoistoka prema sjeverozapadu. U povijesno doba na cijelom su otoku živjeli Iliri; doticali ga i na njemu se zadržavali radi vode i nevremena, Grci na putu prema Lumbardi (Korčuli) i svojim drugim jadranskim naseobinama; te Rimljani koji su nam ostavili arheološke ostatke od kojih je najznačajnija palača u luci Polače i nazive za otočke visove, brda i grebene kao nepobitan dokaz o njihovu življenju na tom otoku.

Mljet je naš najzeleniji otok bujne mediteranske vegetacije, bistrog i čistog mora, pitomih pjeskovitih obala, bogatog podmorskog živog svijeta. To je otok nadaleko poznat po južnim sortama bijelog i crnog vina, posebne arome i snage koju mu daruje sunce i mljetsko tlo. Znan je po kozjem siru, medu koji se u prošlosti nudio na carskim dvorima, a najviše po susretljivosti i otvorenosti kojim otočani dočekuju posjetitelje svojeg otoka.

Otok Mljet ima svakodnevnu katamaransku vezu s Dubrovnikom, a ljeti i s Korculom i Lastovom. Tijekom cijele godine prometuje trajekt na liniji Prapratno-Sobra. U sezoni otok je povezan trajektom i s Dubrovnikom, Korculom, Hvarom, Splitom i Rijekom.

Tijekom ljetnih mjeseci područje Nacionalnog parka (luke Plače i Pomenu) dotiču brojni turističko- izletnički brodovi iz Dubrovnika, Korčule, Makarske i poluotoka Pelješca.

Povijest

Otok se u dokumentima susreće pod imenima: de Melita, de Meleta, na Mlete, de la Melida, de Melta, de Malta, di Meleda, Melitensis, Melitae sva jednako lijepa i melodiozna, kao i on sam.

Riječ Melita – Melite u grčkom jeziku ima isto značenje kao i latinska riječ za med – mell, mellis. i ima smilsla da njegovo ime nastaje od riječi med, jer su u prošlosti u njegovim šumama živjeli brojni pčelinji rojevi.Svoja sća pravili su u udubinama stoljetnih stabala i stijena.

ko jednom upozna taj povijesni otok čudesne ljepote izvorne prirode postaje njegovim zaljubljenikom i rado mu se ponovo vraća. Prošlost otoka pamti Odiseja i njegovu nimfu Kalipso, apostola Pavla, pjesnika Opijana, rimskog cara Augusta, germanskog vojskovođu Odoakra i njegova “comes domesticorum” Pieriusa, drevne Ilire, hrvatsko-slavensko naseljavanje otoka i njihove borbe s romanskom vojskom, dubrovačke plemiće koji su kao opati sv. Marije i kasnije kao mljetski knezovi upravljali otokom, propast Dubrovačke Republike, dolazak Napoleonove vojske i engleskog ratnog brodovlja, stogodišnju austrijsku vladavinu, prvu talijansku okupaciju otoka, vladavinu nenarodnih režima Kraljevine Jugoslavije, drugu okupaciju i anektiranje otoka Mussolinijevoj Italiji od 1941. do 1943. godine, antifašistički pokret i oslobađanje otoka 1944. godine, te polustoljetni komunistički režim.

Od 1990. g. Mljet je zajedno sa ostalim našim hrvatskom otocima nedjeljivi dio slobodne i nezavisne Republike Hrvatske, što je bila stoljetna težnja i san brojnih generacija Mljećana.