Malvasija
Prvi spomen ovog cijenjenog vina potječe još iz 1424. godine i vremena Dubrovačke Republike kada se u jednom od zapisa spominje kao ‘malvasija dubrovačka’. Smatra se jednom od najstarijih autohtonih sorti na Mediteranu, a cijenjena je zbog svojeg karakterističnog okusa i jedinstvenih aroma. Većinom se uzgaja u Konavlima, a danas se opisuje kao jedna od sorti koju je posebno voljela dubrovačka vlastela. Malvasiju možemo opisati kao iznimno svestranu – jednako dobro odgovara i mesnim i ribljim jelima, krase je i jakost i svježina, a ovisno o načinu proizvodnje, malvasija može biti suha, polusuha ili slatka, kada je najpogodnija za deserte.
Pošip
Karakterističan za otok Korčulu, pošip se smatra jednom od najvažnijih sorti bijelog vina, ne samo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, nego u cijeloj Hrvatskoj. Fantastično pristaje uz ukusna morska jela kojima donosi ravnotežu, iznimno je osvježavajuće, a uz njega se najčešće vežu epiteti poput voćno, živahno i profinjeno. Kada su u pitanju voćne note, u pošipu se najviše ističu arome suhe marelice i smokava, dok je kiselost zaslužna za njegovu svježinu i razigranost. Najznačajnija područja njegova uzgoja su Čara i Smokvica, a pošip je danas jedan od vodećih predstavnika dalmatinskih autohtonih sorti bijelog vina.
Grk
Još jedna sorta karakteristična za Korčulu je i Grk, od kojeg se proizvodi i istoimeno vino. Rijetko je, a iznimno traženo, i to zbog njegove jedinstvene lokacije, s obzirom na to da se proizvodi u središnjem polju Lumbarde na Korčuli. Riječ je o suhom vinu za kojeg kažu da dobro pristaje uz plodove mora i bijelo meso, a odlikuju ga voćne i citrusne note, baš kao i visoka kiselost. Osim uz glavna jela, služi se i kao aperitiv, ohlađen na 12 stupnjeva, a stručnjaci ga ističu i kao izvrstan temelj za proizvodnju desertnog vina prošeka.
Rukatac
Kada govorimo o sortama bijelog vina, ne možemo zaobići rukatac, poznat i kao maraština koje je kroz stoljeća postao jedno od najprepoznatljivijih vina hrvatskog juga. Neki je opisuju kao svojevrsnu dalmatinsku inačicu graševine, a krasi ga svijetložuta boja s laganim zelenkastim odsjajem. Baš kao pošip, i rukatac je osvježavajuć, a sjajno će zaokružiti morske zalogaje poput plave ribe ili školjki te salate i razne tjestenine. Iako nije riječ o autohtonoj sorti, jedno je vrijeme bila najraširenija bijela sorta u Dalmaciji, a danas se, osim za izradu klasičnog bijelog vina, koristi i za narančasta vina koja se dobivaju procesom maceracije.
Plavac mali
Kada se govori o sortama crnog vina Dubrovačko-neretvanske županije, Plavac mali vjerojatno je taj koji mnogim enofilima prvi padne na pamet, a Pelješcu je osigurao svjetsku slavu na vinskoj karti. Riječ je o najpoznatijoj i najzastupljenijoj sorti crnog vina na samom jugu Hrvatske. Posebno se ističu dvije vinske regije; Dingač i Postup, gdje se nalaze neki od najstrmijih vinograda na svijetu, uvijek izloženih suncu jer su smješteni na južnoj strani. Prepoznatljivo je po svojoj upečatljivoj boji koja se uspoređuje s nijansom rubina, a u njegovim se okusima miješaju arome crvenog voća poput višanja i trešanja te začini i trave.
Dingač i Postup
Unutar Plavca malog nalaze se i dvije zasebne sorte koje vrijedi posebno istaknuti; Dingač i Postup. Dobila su ime po lokacijama na kojima se nalaze na poluotoku Pelješcu, područjima sa specifičnim tlom, mikroklimom i načinom uzgoja vinove loze. Zahvaljujući svojoj kvaliteti, snažnim aromama i raskoši okusa, često svoje mjesto nalaze na listama najboljih vina u cijeloj Hrvatskoj. Crna vina ovih sorti ističu se tamnom crvenom bojom, visokim koncentracijama tanina i alkohola te zamamnim aromama. Za Postup kažu da je nešto ‘mekši’ od Dingača, koji se često uspoređuje s najboljim svjetskim crnim vinima.
Tribidrag
Iako nije prepoznatljiva kao Plavac mali, među sortama crnog vina valja izdvajati i tribidrag ili crljenjak, još jednu autohtonu hrvatsku sortu. Iza sebe ima bogatu povijest, a za razliku od Dingača i Postupa, vina od Tribidraga obično imanju umjerene tanine, što ih čini pitkima. Vina nastala od sorte Tribidrag fantastično pristaju uz meso, a u njihovim aromama dominiraju maline, kupine i trešnje, zatim upečatljivi začini poput vanilije i papra, a mogu se pronaći i zanimljive note kože, drveta ili čokolade, koje mu pružaju jedinstvenost.
Vina dubrovačko-neretvanskog kraja diče se kvalitetom i karakteristikama zahvaljujući specifičnom položaju, mediteranskoj klimi, geološkoj strukturi tla, ali i vrijednim rukama koje stoje iza proizvodnje vina. Koliki značaj imaju u tradiciji i turizmu, govore i razne enološke ture koje zainteresiranim posjetiteljima omogućuju degustaciju vina kao način upoznavanja s autentičnim vinskim okusima našeg područja.
