Visit Dubrovnik

Lungo Mare: KARBUNI-GRŠĆICA-GIČA-BLATO
Šetnja uz more stazom od Karbuna do Gršćice duga je 4 km. Izlaskom iz Karbuna koje je naseljeno mjesto, staza se nastavlja kroz nenaseljeni dio kroz borovu šumu, uz samo more. Otočići Zvirinovnik, Gubeša, Dubrovnjak i Kosor prate cijelu stazu uz niz uvalica sve do mirne ribarske uvale Gršćica koja je uvijek pružala sigurno utočište i zaklon od oluje. Iz Gršćice se nastavlja usponom prema Giči, vidikovcu na kojem je smješten seoski turizam, a potom spuštanje prema Blatu.

Belvedere: PRIŽBA-SV.MARKO-PRIŠĆAPAC
Rivijera Prižba svojom ljepotom plijeni. Rivijeru omeđuju dva poluotočića, Prišćapac s istočne i Ratak sa zapadne strane. Južnu, pak, stranu prema otoku Lastovu krase otoci Vrhovnjak, Sridnjak, Crklica, Stupa i Cerin. Svaki je na svoj način osobit. Cerin je najmanji, tek primjetan, potom Stupa na kojoj se gnijezde kormorani, Crklica je nekada bila stanište muflona, Sridnjak pokriva gusta borova šuma, a na Vrhovnjaku ima zečeva.

Tragom povijesti: NAJSTARIJA MASLINA–KOPILA–ČRNA LUKA–ČEŠVINICE
Ova staza duljine 10 km vodi nas upravo kroz povijest, pa tako nailazimo na staru maslinu, a potom na Kopilu, arheološko nalazište koje svjedoči o ilirskim nastambama na ovom području. S vrha Kopile pruža se pogled na Hvarski kanal. Na more se spušta u uvalu Črna Luka, a potom povratak kroz Češvinice. Staza je vrlo idilična i ide kroz predjele maslinika.

Sudbinska luka: PRIGRADICA–HRASTOVICE (KRUŽNO)
Prigradica je oduvijek bila najmilije kupalište Blaćana. Sudbinska luka, mjesto veselja i tuge. U „zlatnom dobu” Blata, luka iz koje se izvoze velike količine ulja i vina, a potom, nažalost, mjesto odakle se brodom odlazilo u Južnu Ameriku i Australiju, u potrazi za boljim životom. Putem prema Prigradici otvara se pogled prema Biokovu i Hvarskom kanalu. Staza, kao i ostale prolazi kroz uređene maslinike.

Korčula na dlanu: MALA KAPJA–KOM
Staza je zapravo uspon iz Male Kapje na brdo Kom nadmorske visine 508 m, najvišu točku na ovom području. Uređena planinarska staza s postajama za odmor predstavlja avanturu za pamćenje. Nakon ugodnog uspona uz obilje bogate otočke flore, predivan pogled s vrha oduzima dah. Korčula na dlanu, poput avionskog snimka.

Putem Blaženice Marije Petković: Blato – Prižba – Blato
U vrijeme najvećeg procvata Blata u jednoj od najbogatijih blatskih obitelji, Petković Kovač, rodila se Marija. Početkom 20. stoljeća osjetila je svoje predanje Bogu i započela s osnivanjem Družbe Kćeri Milosrđa. Upravo ova staza bila je put kojim je Marija odlazila na Prižbu, na Ratak, gdje je započela pisanje kapitula. Mariju Propetog Isusa Petković proglasio je blaženom Papa Ivan Pavao II 2003. godine. U jednom dijelu staze je uspon s kojeg se pruža pogled na južni arhipelag otoka Korčule.

Pješačka staza “Ćiro”

Pješačka staza “Ćiro” PDF

Rute po Konavlima

Cavtat – Močići – Čilipi
Pješačka staza Cavtat – Močići – Čilipi prolazi primorskim krajolikom Konavala u dužini od 8 km. Polazi od crkve Sv. Đurđa na Mećajcu prema Močićima, gdje se nalazi Mitrej, svetište antičkog boga Mitre, čiji je kult bio raširen u našim krajevima od II do IV stoljeća. Staza dalje nastavlja prema Čilipima, jednom od najvećih naselja u Konavlima, poznatim po nedjeljnim folklornim priredbama.

Uz stazu mogu se također vidjeti kameni križevi koji su se obilazili u procesiji tijekom obreda blagoslova polja. Sa staze vode poprečni odvojci prema kupalištima na konavoskim stijenama. Uz stazu moguće je naići i na neke endemične biljke, kao i na samoniklo aromatično bilje ovog podneblja. Staza je vrlo pogodna za šetače rekreativce, jer u čitavoj dužini proteže na približno jednakoj nadmorskoj visini.

Ruta: Cavtat-Močići-Čilipi

Pješačka staza “Ronald Brown”
Pješačka staza “Ronald Brown” kreće iz naselja Gornji Obod, prema naselju Velji Do / 90 min. hoda/, gdje se nalazi restoran “Konavoski komin” sa ponudom tradicionalnih jela pripremljenih ma starinski način.

Od Veljeg Dola staza produžuje do Križa na vrhu Stražišće / 30 min. hoda, 791 m. nadmorske visine/ , gdje se nalazi spomen obilježje članovima američke delegacije na čelu sa ministrom trgovine Ronaldom Brownom, stradalim u zrakoplovnoj nesreći 3. travnja 1996. godine.

Sa vrha Stražišće pruža se prekrasan panoramski pogled na Cavtat, Konavle, Župu i Dubrovnik, a uz stazu se mogu vidjeti mnoge endemične biljne vrste, kao i rijetke zaštićene životinjske vrste.

Ruta: Ronald Brown

Poučna staza Konavoske stijene
Poučna staza Konavoske stijene kreće iz naselja Popovići te u dužini od oko 4 km prolazi prirodnim krajolicima iznad konavoskih stijena obraslih bujnom vegetacijom, od kuda se pružaju prekrasni pogledi na otvoreno more.

Uz čitavu dužinu staze obilježene su brojne biljne vrste koje rastu na tom području, među kojima je posebno vrijedno istaknuti nekoliko endemskih vrsta, kao što su: kockavica /Fritillaria gracilis/, dalmatinski zvončić /Hyacinthella dalmatica/ i dubrovačka zečina / Centaurea ragusina/.

Rute po Orebiću

Gospa od Karmena
Do zaselka Karmen i crkve Gospe od Karmena može se stići, dvama pravcima: lijevim odvojkom od kolnog puta za selo Ruskovići ili pješačkom stazom iz zapadnog dijela Orebića. Pješački uspon počinje u predjelu zvanom Škvar, pokraj gostionice , “Karmen”. Obilježena staza ide ravno prema sjeveru, zatim okreće lijevo i prolazi pokraj zaselka Viskovići, te vodi ravno pred crkvu Gospe od Karmena. To je stara župna crkva sagrađena u prvoj polovici 17. stoljeća, s glavnom svetkovinom 16. srpnja. Južno od crkve je rustična lođa, gdje su se nekad održavali narodni skupovi. Oko crkve su stoljetni čempresi, nekoliko od rijetko očuvanih u Dalmaciji. Pedesetak metara sjeverozapadno od crkve nalaze se ruševine Dvora trsteničkoga kapetana, popularno zvanog knez, iz prve polovice 14. stoljeća. Za vrijeme Dubrovačke Republike knez je bio predstavnik dubrovačke vlasti u ovom kraju. Južno od crkve pješačka staza vodi do zaselka Karmen.

Do Franjevačkog samostana i dalje na zapad
Do Franjevačkog samostana i crkve Gospe od Anđela može se doći ili kolnim putom zapadno od Hotela Bellevue ili dvjema pješačkim stazama. Jedna slijedi stari pješački put sjevemo od Hotela Bellevue, druga ide sjeverno od Hotela Orsan. Oba uspona traju oko 25 minuta. Samostan i crkva podignuti su u 15. stoljeću radi izviđanja prometa u Pelješkom kanalu za vrijeme Dubrovačke Republike. U okviru samostana nalazi se zbirka predmeta i umjetnina iz duge samostanske prošlosti, te zavjetne slike pomoraca iz 17. stoljeća. Glavna svetkovina je 15. kolovoza – Velika Gospa. Krenemo li dalje prema zapadu stižemo do zaselka Bilopolje, odakle jugozapadni odvojak vodi hrbatom do crkvice sv. Ane iz 18. stoljeća, a južni do naselja Perna na moru. Puteljkom sjeverno od crkvice izlazi se na makadamski put. Od Bilopolja ravno prema zapadu stiže se, nakon desetak minuta, do sjevernog odvojka za srednjovjekovnu crkvicu sv. Lovrinca, zaštitnika vinograda. Odatle, oko 100 m dalje na zapad, nalazi se stara napuštena kuća Semunovića. Još samo desetak minuta hoda treba do starog sela Žukovca, odakle se staza spušta prema jugu do Zamošća na moru.

Kroz zaselke Orebića
Podno krševitog brda nižu se zaselci starinskih kuća tu podignutih dalje od mora zbog straha od gusara. Najveće je selo Stankovići do kojeg se stiže kolnim odvojkom u istočnom dijelu Orebića. Na središnjem trgu je kapela sv. Antuna Padovanskog. Istočno od Stankovića nalazi se srednjovjekovna crkvica sv. Jurja s grobljem te obližnji zaselak Podvlaštica. Od Podvlaštice, pješačkom stazom prema sjeveroistoku, nakon oko sat pješačenja, stiže se do prijevoja Vlaštica, odakle se pruža nezaboravan pogled na Pelješki i Neretvanski kanaI. Krene li se pješačkom stazom zapadno od Stankovića, put prolazi ispod nenastanjenog zaselka Kajnovići, te daIje preko zaselaka Begovići, Glabalovo i Urkunići do sela Ruskovići. Odatle, šetnjom prema zapadu, stiže se do crkve Gospe od Karmena, i još dalje do zaselka Gurići smještenog ispod krševitih planinskih vrleti. Od zaselka Gurići staza vodi prema jugu do Franjevačkog samostana, a prema zapadu do posljednjeg u ovom nizu brdskih zaselaka, Lampalovu.

Kućište za zaleđem
Do Kućišta, 5 km udaljenog od Orebića, stižemo kolnim putom uz more. Šetnja započinje u zapadnom dijelu Kućišta kod crkve sv. Trojstva, koja potječe iz druge polovice 18. stoljeća i spada među najljepše barokne spomenike u Dalmaciji. Zapadno od crkve kolni put vodi do mjesnog groblja i srednjovjekovne gotičke crkvice sv. Luke. Pješačkom stazom istočno od groblja, nakon petnaestak minuta hoda, stiže se do renesansne kapelice Gospe Navještenja. Ako se nakon 100 m istočno od groblja krene lijevim odvojkom, dolazi se do tzv. “viline trpeze”, ravne kamene ploče s malim udubinama (“vilini pjati”), mjestu na kojem su se po narodnoj predaji skupljale vile. Staza zapadno od groblja vodi do viganjskog zaselka Dol.

Kroz zaselke Vignja
Do Vignja, udaljenog oko 7 km od Orebića, vodi kolni put uz more. U istočnom dijelu Vignja, na rtu sv. Liberana, nalazi se istoimena kapelica iz 16. stoljeća. Oko 150 m zapadno od sv. Liberana odvaja se kolni put za zaselak Dol. Od Dola prolazi pješačka staza pokraj nekoliko napuštenih zaselaka. Od zaselaka Sokolovo i Dumovići moguć je uspon na Sućuraj (367 m). Nekoliko minuta hoda od zaselka Dumovići nalazi se župna crkva sv. Mihovila iz prve polovice 18. stoljeća. Ova barokna crkva posjeduje više umjetnina domaćih i stranih majstora. Od Dumovića staza prema zapadu prolazi kraj zaselka Podac, te pokraj još šest zaselaka sve do zaselka Basina. Od Basine put vodi do crkvice sv. Ivana iz prve polovice 17. stoljeća, koja čini krajnju zapadnu točku Pelješke rivijere.

Dvije Nakovane
Gornja i Donja Nakovana su najstarija naselja u ovom dijelu Pelješca. Razni nađeni predmeti iz obje Nakovane dokazuju da su tu postojala obitavališta ljudi još u kameno doba. Do njih se može stići kolnim putom iz Vignja, od kojeg su udaljene 6, odnosno 7 kilometara. Ukoliko želimo pješačiti, ide se starim putem. Uspon počinje kod crkve Gospe od Rozarija u središtu Vignja. Ta je crkva dio nekadašnjeg samostana iz 17. stoljeća, a pripada baroknom slogu. Pješačka staza ide sjeverno pokraj crkve sv. Mihovila te preko zaselaka Dumovići i Podac do odvojka za Nakovanu. Do Gornje Nakovane, danas potpuno napuštene, stiže se za oko sat vremena. Do Donje Nakovane ostaje jos oko 1 km. Na pola puta između ta dva naselja sa sjeverne strane nalazi se srednjovjekovna romaničko-gotička crkvica Male Gospe iz 14. stoljeća. S lijeve, južne strane kolnoga puta, na udaIjenosti od oko 200 m, izdiže se strma uzvisina nazvana Grad, koja predstavlja najbogatije nalazište uporabnih predmeta iz brončanoga i željeznog doba.

Brdo sv. Ilije
Pelješki je planinski masiv za pješake, s najvišim vrhom sv. Ilija (961 m) najprivlačniji dio tog dijela Pelješca. Do vrha se stiže za oko 2 sata hoda, a uspon je moguć iz četiri pravca: (a) iz zaselka Urkunići, 200 m istočno od sela Ruskovići; (b) iz zaselka Gurići, oko 800 m sjeverno od Franjevačkog samostana; (c) iz zaselka Bilopolje, 1 km zapadno od Franjevačkog samostana; (d) iz Gornje Nakovane, 6 km sjeverozapadno od Vignja.

Šetnja i planinarenje po Mljetu

MLJETSKA PLANINARSKA OBILAZNICA

Otvorena je 28. travnja 2012. prigodom Dana hrvatskih planinara, koji su na Mljetu organizirali HPS, PD Mljet i PD Planika-Mljet. Ova obilaznica je posvećena svim planinarskim ljubiteljima, posebno planinarskoj mladeži koja prepoznaje vrijednost boravka u prirodi. Sigurni smo da će svi koji dođu na Mljet uživati u čarobnim vidicima na Mljetski Velebit- poluotok Pelješac, sunce koje sviće iz smjera Snježnice kod Dubrovnika i zalazi u moru iza tajnovitog Lastova. Ljepota prirode, nepregledna brda i beskrajno plavetnilo mora čine Mljet jedinstvenim mjestom na jadranskoj obali.

Mljetska planinarska obilaznica(MPO) duga je 43km i može se proći za 3-4 dana (oko 23 sata hoda). Cijela trasa označena je planinarskim markacijama i opremljena žigovima na kontrolnim točkama. Sa sobom treba ponijeti jastučić s tintom za žigove. Na putu je 20 kontrolnih točaka.

Predlažemo četiri dnevne etape MPO-a:

1) POMENA-GOVEĐARI 5h
2) GOVEĐARI- BLATO 7:30h
3) BLATO-ROGOVIĆI-BABINO POLJE 6h
4) BABINO POLJE-VELIKI GRAD-SOBRA 6h

Pješačenje Lastovo

Na Lastovu postoji više od 200 km pješačkih staza koje održavaju rendžeri Javne ustanove PP Lastovsko otočje. S obzirom da na Lastovu ne postoje zmije otrovnice, upravo pješačenje i planinarenje je idealan način boravka u prirodi u periodu predezone i posezone. Sve pješačke i planinarske staze su obilježene drvenim putokazima te Vas molimo da se držite obilježenih staza ! Evo nekoliko predloženih ruta:

• Put Skrivena luka – crkvica Sv. Ciprijana oko 1,2 km
• Put Udovin do – Rača špilja oko 1,5 km
• Ubli – Lastovo (stari šumski put) oko 7 km
• Lastovo – špilja Pod Veji vrh oko 1 km
• Lastovo – Kaštel oko 0,3 km
• Sozanj – Vrh Soznja oko 0,3 km
• Zaklopatica – Korita oko 0,8 km
• Zaklopatica – Lastovo oko 2,5 km
• Put crkvica: Lastovo – Sv. Spas – Sv. Kuzma – Sv. Barbara – Sv. Ilija -Sv. Marija – Sv. Martin – Sv. Mihovil – Lastovo oko 5 km
• Lastovo – Sv. Nikola – Zace oko 3 km
• Dubrova – Veji pjevor –Hum oko 3 km
• Lastovo – Bučen dolac – Kruševa njiva – Veja lokva – Studenac – Pojice – Skrivena luka oko 7 km

Pješačke staze Trpanj

Posebno zadovoljstvo je uživati u šetnji pokraj mora koja započinje s Trpanjskom rivom, a  prati obalu, uvale i kupališta. Pogled na more, kamen, mediteransko bilje i  borovu šumu nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Staza je pogodna za sve one koji vole šetati ili trčati. Staza je betonirana a  uz stazu smještene su i klupe za odmor. Dužina pješačke staze iznosi  1300 m. Šetnica završava iznad uvale Blace koja je poznata po ljekovitom blatu.