Dubrovnik i okolica

Čitavo dubrovačko područje poznato je po živopisnim pejzažima, bogatoj mediteranskoj vegetaciji, blagoj klimi i zanimljivim manjim naseljima.

To je područje u prošlosti činilo dio teritorija Dubrovačke Republike, pa je povijesno, tradicijski, gospodarski i prometno povezano s Dubrovnikom, a danas je u turističkom smislu sastavni dio Dubrovačke rivijere.
Upoznavanje Dubrovnika nije potpuno bez upoznavanja barem dijela njegove okolice. Dobre prometne veze, kopnom i morem omogućuju organiziranje kraćih ili dužih izleta.

TZ Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725


Dubrovnik

Lijepih je krajeva mnogo na zemlji, ali Dubrovčani vjeruju da je njihov najljepši. Toplo južno podneblje, prozračno plavo nebo, smaragdno zelene i tamnoplave prebistre morske dubine na rubnom dodiru kamenih obala razlijevaju se po brojnim dragama i uvalicama, po pješćanim plažama i strmim hridinama okićenim najbujnijim ruhom mediteranske i suptropske flore. Pod blagim izrazito mediteranskim podnebljem, Dubrovnik se i usred zime kupa u moru sunca, rascvjetanih i zrelih naranči i limuna. Ima više od 250 sunčanih dana u godini, s prosječnom godišnjom temperaturom od 17°C , dok je prosječna temperatura u zimskim mjesecima 10°C, aljetna prosječna temperatura oko 26°C.

Prosječna je ljetna temperatura morske vode oko 21°C. Sezona kupanja na otvorenim prostorima počinje već u travnju, ponekad i prije, i traje sve do kraja listopada, pa i kasnije, dok je u mnogim hotelima u natkrivenim bazenima kupanje moguće tijekom cijele godine.

Dubrovnik i njegovo područje obuhvaćaju krajeve najjužnijeg dijela Republike Hrvatske i njezine pokrajine Dalmacije, od Neuma na zapadu, do Sutorine i Ponte Oštre na istoku. Sa sjeverne strane ovo područje graniči sa Federacijom Bosne i Hercegovine, a s istočne s Republikom Crnom Gorom.

Ovaj izduženi, relativno uski,priobalno kopneni pojas u podnožju krških dinarskih ogranaka i nevisokih planina proširuje se na istoku u manje krško Konavosko polje, pa obuhvaća i planinu Sniježnicu s čitavom brdskom površinom i tu najdublje ulazi u kopneni dio. U drugom dijelu područja granična linija prema Hercegovini, a djelomično i prema Crnoj Gori, ide vrhovima brda i ponegdje dolazi na svega nekoliko stotina metara od mora (Duboka Ljuta). Grad Dubrovnik nalazi se pod zaštitom UNESCO-a.

Povijest

Nekoliko tisuća godina prije Krista, prema nekima 6000 g., a prema nekima 3000 do 2000 g. prije Krista, odvijao se život na području bliže okolice Dubrovnika. Postanak grada gubi se u mutnim tokovima povijesti, legende se prepliću s povijesnim činjenicama, a sačuvanih zapisa iz tih pradavnih vremena i nema, ili ih ima toliko malo, da ostaje još mnogo posla i povjesničarima i arheolozima da rasvijetle mnoge pretpostavke o postanku Dubrovnika.

Jedno je sasvim pouzdano – Dubrovnik je stari grad, na tim svojim kamenim strminama podiže se već najmanje 14 stoljeća. Prethodio mu je još mnogo stariji grad Epidaurum, koji se razvijao na mjestu današnjeg Cavtata, 18 km jugoistočno od Dubrovnika. Epidaurum je do trenutka svoje propasti u 7. st postojao najmanje deset a možda i više od 12 stoljeća. Prema nekim tvrdnjama osnovali su ga Grci već u 7. st. prije Krista. U sudaru epoha i naroda zbrisan je stari antički grad Epidaurum, a njegovo malobrojno stanovništvo potražilo je zaklon u bližoj okolici, današnjoj Župi Dubrovačkoj, gdje su tada postojala utvđena naselja Spilan i Gradac (Burnum) i na stjenovitom otočiću Laus, također naseljenom, koji je tako nastao prva jezgra starog Dubrovnika.

Ubrzano naseljavanje Lausa početak je razvitka novoga grada, današnjeg Dubrovnika (7. st.), koji će tu, na tom malom stjenovitom prostoru, pustiti svoje najdublje korijene i u stoljećima koja će burno teći graditi svoju blistavu i herojsku povjesnicu. Tijekom 7. st. slavenska plemena, među kojima su znatno premoćniji Hrvati, već su trajno naselila veći dio istočne jadranske obale, osim malog broja utvrđenih romanskih gradova koji su sve više postajali etnički otoci u poplavi slavenskog stanovništva.

Usporedo s razvitkom grada sa romanskim stanovništvom razvija se u neposrednoj blizini Ragusiuma, podno brda Srđa i naselje nazvano hrvatskim imenom Dubrovnik. Ime je dobilo po hrastovim šumama koje se i danas u ovom kraju zovu dubrave. Tijekom 10. i 11. st. morski tjesnac između dva naselja zbog naplavina postajao je sve plići i na kraju je zasut. Kad su najzad krajem 12. st. oba već spojena naselja utvrđena i opkoljena u istim bedemima, dobio je Dubrovnik, stari dio grada, svoje urbane konture sačuvane sve do danas.

Informacije
Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725

Lokrum

Vječno zeleni otočić romantične ljepote, u neposrednoj blizini Dubrovnika prava je oaza mira i jedno od najprivlačnijih izletišta Dubrovčana i njegovih posjetitelja. Svojim pitomim kupalištima i uvalama, sunčanom pučinom, mirisima mora, borovih šuma, lovorika i najbujnije suptropske vegetacije, sa svojim starim benediktinskim samostanom i šetnjama uzduž sjenovitih staza ostavlja nezaboravne dojmove.

U njedrima mirisnog parka nalazi se bivši benediktinski samostan (12. st.) koji je zatvoren za vrijeme Napoleonove okupacije, a kasnije je s čitavim otokom došao u posjed habsburškog nadvojvode Maksimilijana i postao njegova ljetna rezidencija (1859. godine). Maksimilijan je samostan preuredio u neogotičkom stilu i izgradio dvorac u obliku tornja. Nakon Maksimilijanove tragične smrti u Meksiku, otok mijenja vlasnike, a danas je zaštićeni park prirode.

Za vrijeme francuske okupacije Francuzi su izgradili na najuzdignutijem mjestu otoka tvrđavu, nazvanu “Fort Royal”, koja je danas vidikovac za najljepši pogled na Lokrum i čitavi Dubrovnik.

Posebna atrakcija Lokruma je i njegovo malo jezero, nazvano “mrtvo more”. U dvorcu je danas smješten Biološki institut Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Prirodoslovni muzej, s vrijednom zbirkom i memorijalna zbirka poznatog dubrovačkog matematičara, atomista i astronoma svjetskog glasa, Ruđera Boškovića (18.st.). Prijevoz na Lokrum organiziran je iz stare gradske luke turističkim brodićima.

Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725

Cavtat

Cavtat je najveća i jedina urbana jezgra u Konavlima građena planski. Smješten je na poluotoku Rat, koji zajedno sa poluotokom Sustjepan zatvara dobro zaštićenu i pristupačnu uvalu. U njegovoj skladnoj arhitekturi lako je nazrijeti stoljetnu prirodnu, duhovnu i materijalnu pripadnost Dubrovačkoj Republici.

Cavtat, anitčki Epidaurus bio je značajna rimska kolonija na ovim prostorima, koja prodorom Slavena i Avara u ove krajeve nakon pada Zapadnorimskog carstva propada, a njegovi stanovnici izbjegnu u susjednu naseobinu Laus Rave Ragusu, iz koje nastaje Dubrovnik. U povijesnim izvorima Cavtat se spominje i imenom Ragusa Vecchia, što jasno govori o vezi ovih dvaju gradova. Za vrijeme Dubrovačke republike, Cavtat je, nakon Dubrovnika bio drugo važno lučko, trgovačko i upravno mjesto Republike.

Rijetka su mjesta poput Cavtata koja na tako malom prostoru pružaju posjetitelju tako mnogo. Prirodne ljepote, bogato kulturno i povijesno nasljeđe, te ostali standardi turističke ponude usklađeni sa zahtjevima današnjih turista, čine ga jednom od najatraktivnijih destinacija na Jadranu.

Naslonjen na magični Dubrovnik i prelijepe Konavle u kojima još i danas možete osluhnuti duh minulih vremena i doživjeti stoljetne tradicije naših predaka, Cavtat čine idealnim mjestom za odmor, gdje svatko može pronaći ono što želi: uživati u miru skrovitih uvala i dugih šetnji uz more ili provoditi aktivan odmor uz brojne sportsko-rekreacijske, zabavne i kulturne programe koji se nude.

Povijest Cavtata

Cavtat (od lat. Civitas) osnovali su Iliri; kasnije je bio pod grčkom i rimskom vlašću (Epidaurum). Godine 47. prije Krista opsjedao ga je Oktavijan, a kao sjedište biskupije spominje se od 530. g. porušili su ga Avari i Slaveni u VII. St. Dio stanovnika preselio se na otočić Lave (Dubrovnik). Cavtat je od 1426.g. u posjedu Dubrovačke Republike, kada je Republika kupila zapadni dio Konavala od bosanskog velikaša Radoslava Pavlovića. U Cavtatu su rođeni mnogi poznati Hrvati: pravnik Baltazar Bogišić, slikar Vlaho Bukovac, političar Frano Supilo i dr. Knežev, odnosno kapetanov dvor renesansna je građevina iz 1555. – 1558. g. Tu je smještena Bogišičeva biblioteka, arhiv, muzejska zbirka, lapudarij (dva natpisa rimskog namjesnika Dolabelle iz I. st.) i grafička zbirka koju je sakupio Bogišić s više od 10 000 listova. Barokna župna crkva Sv. Nikole u današnjem obliku iz 1732. g. u svojoj pinakoteci ima osim slika starih majstora i slike Vlaha Bukovca. Crkva Gospe od snijega i samostan franjevaca s renesansnim kalustrom potječu iz 1483. g. od crkve put se penje kroz borovu šumu na vrh brežuljka s grobljem, kojim dominira mauzolej obitelji Račić (arhitektonska zamisao i skulpture Ivana Meštrovića, 1920. – 1922. g.). Vremenu dubrovačke samostalnosti pripada i palača Kaboga.

Legende o nastanku imena

Ime Cavtat iz Civitus Vetus, veže se i uz priču o prelijepoj Cavtislavi, kćeri jedinici epidaurskog kralja Kodruna i kraljce Amruže. Kako su lijepu Cavtislavu dolaziti prositi mnogi prosci, kralj je odluči dati onomu koji kroz najkraće vrijeme napravi jednu od četiri stvari: sagradi vanjsku utvrdu oko grada, veliki hram u gradu, sagradi vodovod ili dovede u grad brod pun svile. Najbrži je bio bogati konavoski vlastelin Vrsanin, koji je prvi doveo vodu u grad. Prilikom svečanosti otvaranja epidaurskog akvadukta, prelijepa Cavtislava trebala se prva napiti vode iz zlatne čaše, ali iz vodovoda je prije vode, pravo u skute prelijepe djevojke iskočio veliki gušter. Cavtislavu od straha izdade srce i ona na mjestu preminu. Narod je kazivao da je jedan od ljubomornih prosaca, želeći se osvetiti stavio guštera u vodovod. Na uspomenu prelijepe Cavtislave, nakon velikog potresa koji je razorio grad, na istom mjestu nikao je Cavtat.

Druga legenda kaže da je Cavtat dobio ime od starohrvatskog glagola “captiti” – cvasti, i to baš iz žuke – brnistre, te naše kremene i najomiljenje primorske biljke sunčanih aureola. Legenda je sve to povezivala katastrofama nakon kojih se ponovno uzdizao neuništivi Cavtat. “Tamo, dolje, nešto se zlatom kiti i capti u grebenu”.

Informacije
Turistička zajednica općine Konavle
Zidine 6; 20210 Cavtat
tzcavtat-konavle@du.t-com.hr
www.tzcavtat-konavle.hr
Tel: +385 (0) 20 478025
Fax: +385 (0) 20 479025

Brsečine

Brsečine su malo mjesto smješteno na obronku iznad mora. Povijesne znamenitosti su ljetnikovac Bizzaro, smješten u mjestu i ljetnikovac Zuzorić uz more u slikovitoj uvali s ljupkim žalom i izgrađenim mulom. Brsečine su udaljene od povijesne jezgre Dubrovnika 20 km.

Informacije
Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725

Koločep

Zeleni otok sa stoljetnim borovima, rogačima, maslinicima, vrtovima punim naranči i limuna, s lijepim plažama, sav veliki, mirisni park, jedno je od najdražih izletišta Dubrovnika. Dva naselja, Donje Čelo i Gornje Čelo, jedno na istočnoj a drugo na zapadnoj strani otoka, međusobno su povezana vijugavom stazom kroz maslinike i vrtove. Sačuvani su brojni ostaci stare arhitekture, razasute po čitavom otoku (stare predromaničke crkvice, ruševine bazilika, ljetnikovaca, kula stražarnica i dr.)

U crkvici sv. Antuna nalazi se poliptih Ivana Ugrinovića, 15. st., jedno između najboljih djela dubrovačke slikarske škole. Prekrasni pejsaži otoka oduševili su i privukli mnoge slikare. Brodovi voze više puta dnevno iz luke Gruž.

Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725

Konavle

Konavle – područje na krajnjem jugu Hrvatske, jugoistočni je dio današnje Dubrovačke rivijere, kupnjom kojeg je Dubrovačka Republika u 15. stoljeću zaokružila svoj teritorij.

Konavle su predio posebnih prirodnih ljepota i kontrasta: brdskog i nizinskog, gorskog i krševitog, modrog i zelenog, ili kako bi to Konavljani rekli Gornje i Donje bande. Sa sjevera obrubljene konavoskim brdima, s juga Jadranskim morem, na istok se protežu do samog ulaska u Bokokotorski zaljev i poluotoka Prevlake, a na zapad se spuštaju do pitomih uvala Cavtata i Oboda.

Očuvana priroda, jedinstvena i visokovrijedna ruralna arhitektura, brojni spomenici tisućljetne povijesti ovog kraja, stoljetne tradicije očuvane kroz folklor, jedinstvena konavoska nošnja i konavoski vez, sklad življenja čovjeka i prirode… sve to Konavle čini jedinstvenim i prepoznatljivim.

Položaj i klima

Konavle, najjužnija hrvatska regija, zauzimaju površinu od 209 km2 u kojima u 33 manja i veća naselja danas živi 9 500 stanovnika. Iako relativno malen prostor, u Konavlima se jasno razaznaju tri potpuno različita dijela: obalni krški pojas, središnji dio polje, te brdski dio. Sjevernim brdskim dijelom koji graniči s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom dominiraju masivi Snježnice (1 234 m) i Bjelotine. Središnji dio Konavala je plodno Konavosko polje, koje se pruža u dužini od 35 i širini od 12 km, u čijem se srednjem dijelu slijevaju vodotoci rijeka Ljute, Konavočice i Kopačice. Obalnim pojasom Konavala u centralnom dijelu dominira okomita strma obala konavoskih stijena, na koju se prema jugu nadovezuju poluotok Molunat sa svojim uvalama i poluotok Prevlaka na samom ulazu u Bokokotorski zaljev, a na zapadu Župski zaljev s prelijepim cavtatskim uvalama, poluotocima i otočićima.

Gotovo trećina površine Konavala pokrivena je šumama; u obalnom krškom dijelu prevladavaju niske šume makije, borova i čempresa, dok u sjevernom brdskom dijelu pored čempresa i makije susrećemo i hrastove i grabove šume.

Generalna odrednica klime u Konavlima je mediteranska; blage zime, jeseni tople i kišnije od proljeća, ljeta suha i vruća, a glavni vjetrovi jugo, bura i maestral.

Kroz povijest

Naziv Konavle izvodi se iz latinske riječi “canale”, “canalis”, u lokalnom govoru “konali”, “kanali”, što se povezuje s vodovodom koji je u rimsko doba dovodio vodu iz Vodovađe u Epidaurus, današnji Cavtat.

Dostupni povijesni tragovi govore o životu na ovim prostorima još od paleolitskih i neolitskih vremena (četiri tisućljeća prije naše ere). Konkretniji hod povijesti u Konavlima možemo pratiti od 5. i 4. stoljeća prije naše ere, kada su ove prostore nastanjivala ilirska plemena Plerejaca i Ardijejaca, da bi u 2. stoljeću prije naše ere Ilire pokorili Rimljani. Početkom 7. stoljeća u Europu i na ove prostore dolaze avarska i slavenska plemena koja su 614. godine osvojila Epidaurus kao i čitave Konavle, rastjeravši pri tom tadašnje stanovnike Ilire i Rimljane.

Konavle dolaze pod vlast Dubrovačke Republike u 14. stoljeću, kada su ih Dubrovčani otkupili od tadašnjih vlasnika, bosanskih velikaša i to 1419 godine istočni dio Konavala od Sandalja Hranića i 1426. godine zapadni dio od Radoslava Pavlovića, plativši za oba dijela istu sumu od 36.000 perpera. Konavle su Dubrovačkoj Republici bile od iznimne važnosti kako zbog poljoprivrede, stočarstva i pomorstva, tako i zbog strateškog značenja. Stoga su Dubrovčani čitavo vrijeme svoje vladavine, kao i na drugim svojim posjedima, vješto i učinkovito držali vlast, na čelu koje je u Konavlima bio knez, koji je stolovao u svom dvoru u Pridvorju.

Padom Dubrovačke Republike 1807. godine, Konavle kratko prelaze pod francusku upravu, a zatim dolaze pod vlast Austro-Ugarske Monarhije pod kojom ostaju sve do njena raspada 1918. godine i do osnivanja Kraljevine Jugoslavije. Nakon Drugog svjetskog rata Konavle su unutar granica SR Hrvatske, sastavni dio Socijalističke Jugoslavije, a danas, nakon proživljene agresije u Domovinskom ratu (1991.-1995.), uživaju plodove samostalnosti Republike Hrvatske.

Turistička zajednica općine Konavle
Zidine 6; 20210 Cavtat
tzcavtat-konavle@du.t-com.hr
www.tzcavtat-konavle.hr
Tel: +385 (0) 20 478025
Fax: +385 (0) 20 479025

Kupari

Uz veliku pješćanu plažu, nekad pro turističko mjesto dubrovačke regije, s modernim hotelima u šumi palma i oleandera. Nekad je mjesto bilo glasovito po proizvodnji kuparica ( crijepa ), kojima su pokrivene kuće starog Dubrovnika, po kojima je i dobilo ime. Nad Kuparima se diže šumoviti brežuljak Pelegrin, na čijem vrhu stražari crkvica, a okolo nje su antički spomenici iz najranijih vremena. Nedaleko Kupara, u Čibači, su gradine iz ilirskih i rimskih vremena. Cijelo područje župe krije još mnoge neistražene arheološke lokalitete.

Turistička zajednica općine Župa dubrovačka
Šetališe dr.F. Tuđmana 7
Srebreno; 20207 Mlini
tz-zupa-dubrovacka@du.t-com.hr
www.dubrovnik-riviera.hr
Tel: +385 (0) 20 486254
Fax: +385 (0) 20 487003

Lopud

Otok bujne mediteranske, suptropske vegetacije, prekrasnih vrtova, parkova i plaža, jedan je od turističkih najrazvijenijih otoka dubrovačkog područja. U prošlosti otok kapetana, koji su pomorstvu Dubrovačke Republike dali najviše pomoraca. Lopuđanin je bio i glasoviti pomorac i brodovlasnik Miho Pracat.

Prema dubrovačkom povjesničaru Razziju, Lopud je u 16. st. imao 30 crkava, brojne ljetnikovce, nekoliko samostana i mnogo više stanovnika nego danas. Na otoku su vidljive ruševine ranosrednjovjekovnih crkava, ljetnikovaca i utvrda.

Franjevački samostan iz 1483. g. s klaustrom, obrambenom kulom i zidinama, u svojoj crkvi sv. Marije od Šplice čuva mnoge vrijednosne umjetnine: poliptih Pijetra da Giovannija, triptih iz radionice Nikole Božidarevića, poliptih Girolama da Santacrocea, slike Bassana, flamanskih majstora i dr. Crkva Gospe od Šunjaiz 15. st. vrijedan je spomenik kulture i ima slike Palme Starijeg, Natalina da Murana, Mateja Junčića i dr. Otok ima dobre brodske veze sa Dubrovnikom iz luke Gruž.

Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725

Mlini

Staro povijesno naselje, jedno od najljepših mjesta Župe Dubrovačke, smješteno uz obale strme rječice Zavrelje, uz pješčane plaže i uvale s čistim plićacima. Obilna vlaga i topla klima pretvorile su naselje u mirisne parkove i vrtove svakovrsnog bilja i raslinja. Ime je dobilo po mlinovima što ih je nekada pokretala rječica Zavrelje. Mjesto je puno povijesnih spomenika i legendi. Prema jednoj legendi sv. Hilarion je spalio epidaurskog zmaja na obalama Mlina u 4. st. i tako spasio Epidaurum od potresa, zla, barbarskih najezda i razaranja. U čast spasitelju podignuta je crkvica sv. Ilara, koji je tako postao i zaštitnik ovog kraj. Povijesne su crkvice sv. Roka na obali i sv. Duha na Krstacu. Na brežuljku iznad obale nalazi se prastaro groblje. Nadgrobne ploče govore o najstarijim obiteljima Župe iz rimskih vremena stare Astaree.

Mlini su jedno od narazvedenijih turističkih mjesta dubrovačkog područja, s lijepim hotelima, smješteni u najživotopisnijem ambijentu, podno povijesnog brda Spilan, gotovo urasli u arhitekturu brda i pošumljenog kamenjara. Mogućnost smještaja u  privatnom smještaju i brojnim vilama.

Turistička zajednica općine Župa dubrovačka
Šetališe dr.F. Tuđmana 7
Srebreno; 20207 Mlini
tz-zupa-dubrovacka@du.t-com.hr
www.dubrovnik-riviera.hr
Tel: +385 (0) 20 486254
Fax: +385 (0) 20 487003

Molunat

Molunat je ribarsko i turističko mjesto na krajnjem jugu Hrvatske obale, udaljeno jugoistočno 40 km od Dubrovnika a 20 km od zračne luke i Cavtata, sa kojim je povezan autobusnom vezom nekoliko puta dnevno. Morskim putem Molunat je udaljen 12 n/m od Cavtata i 18 n/m od Dubrovnika.

Molunat raspolaže privatnim smještajem u obiteljskim kućama, apartmanima i autokampovima. U mjestu postoji postoji poštanski ured, pristanište i istezalište za brodice, trgovina sa prodajom domaćeg voća i povrća, restoran, dva caffe-bara, ronilački klub i ribarska zadruga.

Naziv Molunat nosi ilirski i grčki korjen (molos – luka), što upućuje na starovjekovne luke Malog i Velikog Molunta, zaštićene od nevremena, o čemu ima puno tragova u arheološkim nalazima podmorja i kopna, zidinama i utvrdama. Područje Molunta ekološki je očuvana priroda s brojnim vrstama mediteranskog ljekovitog bilja, uzbudljivo razvedenom obalom uvala, plićaka, poluotoka i dva škoja, te bistrim morem bogatim ribom. Veliki škoj Molunat i Gora od Molunta gusto su pošumljeni makijom, česvinom, čempresom i pinjem. Zbog povoljne konfiguracije klima je blaga mediteranska, a ljeta vruća, u poslijepodnevnim satima osvježena blagim maestralom.

Molunat je mjesto koje omogućava istinski odmor uz užitak izravnog dodira sa netaknutom prirodom.

Turistička zajednica općine Konavle
Zidine 6; 20210 Cavtat
tzcavtat-konavle@du.t-com.hr
www.tzcavtat-konavle.hr
Tel: +385 (0) 20 478025
Fax: +385 (0) 20 479025

Orašac

Slikovito mjesto, lijepa plaža, izvorska voda i starodrevni maslinici. Poznat po izletničkim restoranima, posebno po dvorcu “Soderini” nekadašnjem vlasništvu firentinskog velikaša, koji je pred vlašću porodice Medici morao pobjeći i naći utočište u ovom kraju (16. stoleće).

Dvorac je danas adaptiran u ugostiteljski objekt. Ima odličan restoran i najopremljeniji autokamp na dubrovačkom podučju (tekuća voda, pošta, ambulanta). Smještaj je moguć i u lijepim privatnim kućama.

Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725

Plat

Među bujnim čempresima i borovima koji se pružaju sve do pješčanih plaža, na mjestu nekadašnje stare Plateje danas je poznato ljetovalište, moderno hotelsko naselje, s udobnim hotelima, s vlastitom plažom i najbistrijim morem. Ugodan smještaj u privatnim kućama i vilama.

Turistička zajednica općine Župa dubrovačka
Šetališe dr.F. Tuđmana 7
Srebreno; 20207 Mlini
tz-zupa-dubrovacka@du.t-com.hr
www.dubrovnik-riviera.hr
Tel: +385 (0) 20 486254
Fax: +385 (0) 20 487003

Slano

Jedno od najpitoresknijih mjesta dubrovačkom područja, u najpitomijem zaljevu dugom više od 2 km, s krasnom plažom, u gustim šumarcima borova i mslina, s dugom kulturnom tradicijom i brojnim spomenicima iz svih vremena, počevši od predpovijesti.

Franjevačka crkva sv. Jeronima jedna je od najljepših u tom kraju, iz 15. st. sačuvan je i Knežev dvor iz vremena Dubrovačke Republike, ljetnikovac poznate porodice Ohmučević, čiji su članovi bili vrsni pomorci i književnici. Iz Slanoga vodi cesta za Zavalu u Hercegovini, gdje se nalazi glasovita krška špilja “Vjetrenica” (14 km).

Slano je najveće i najvažnije naselje i općinsko središte. Tradicionalno mu gravitiraju naselja u neposrednom zaleđu, sastavnom dijelu općine Dubrovačko primorje. Udaljeno je 30 km prema sjeverozapadu od županijskog središta Dubrovnika.

Leži u prostranoj i prekrasnoj istoimenoj uvali, potopljenoj udolini, uza zidanu obalu, nasuprot otoku Šipanu, od kojega ga dijeli Koločepski kanal. Slano je atraktivno zbog mnogobrojnih šljunčanih plaža, bujne vegetacije i ugodne klime. Nekada je brodskim linijama redovito bilo povezano s Dubrovnikom i Korčulom, ali i s drugim manjim lukama-pristaništima u Dubrovačkom primorju i na poluotoku Pelješcu (Zaton, Orašac, Trsteno, Doli, Ston i dr.). Moguće su brodske veze sa susjednim otocima, odnosno lukama u širem području (Šipan, Mljet i dr.).

Uvala je zaštićena od svih vjetrova te je idealno sklonište i sidrište za brodove i jahte. Gospodarstvo se temelji na turizmu: hoteli (“Admiral” i “Osmine”), privatne sobe, apartmani, kampovi i drugi sadržaji; poljodjelstvu (maslinarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, ribarstvo i pomorstvo).

Turistička zajednica općine Dubrovačko primorje
Trg Ruđera Boškovića 1
20232 Slano
tzo@dubrovackoprimorje.hr
www.dubrovackoprimorje.hr/tzo/
Tel: +385 (0) 20 871236
Fax: +385 (0) 20 871555

Srebreno

Čarobno župsko mjesto usred obala punih mediteranskog bujnog zelenila, a najviše agava, palmi i borova. Staro mu je ime Subbrenum, jer se u davnini u blizini nalazila utvrda Brenum u koju su se sklanjali i stanovnici porušenog Epidauruma u 7. st. I Srbreno čuva ostatke stare arhitekture ( utvrde, crkve, groblja ).

Turistička zajednica općine Župa dubrovačka
Šetališe dr.F. Tuđmana 7
Srebreno; 20207 Mlini
tz-zupa-dubrovacka@du.t-com.hr
www.dubrovnik-riviera.hr
Tel: +385 (0) 20 486254
Fax: +385 (0) 20 487003

Trsteno

Ljepota prirode i bujna vegetacija čine Trsteno jednim od najljepših mjesta dubrovačkog kraja.

Trsteno ima dugu kulturnu tradiciju, rezidencija u prošlosti jedne od najpoznatijih dubrovačkih porodica Gučetić (Gozze), koja je tu imala dvorac i posjede. Jednostavni i učeni Gučetići, pjesnici i umjetnici, velikani i ljubitelji prirode, sami su uzgajali današnji “Arboretum”, jedan od najstarijih i najljepših renesansnih parkova naše obale.

Dvije orijaške platane, stare nekoliko stoljeća, privlače pozornost svih posjetitelja i prolaznika. Smještaj i prehrana turista u kućnoj radinosti.

Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725

Zaton

Veliki i mali Zaton u slikovitoj prirodi, obgrljeni zaljevima, s pjeskovitim plažama, oba su ova naselja vrlo ugodna za ljetovanje. Smještaj u odmaralištima i privatnim kućama. U mjestu ima nekoliko dobrih restorana.

Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725

Čilipi

Ovo lijepo konavosko selo sa svojom velikom kamenom crkvom na brežuljku postalo je mjesto međunarodnih susreta brojnih turista koji dolaze nedjeljom da tu pod vedrim nebom vide tradicionalnu folklornu priredbu, uživaju u narodnoj glazbi i plesu. Priredba se održava svake nedjelje (počevši od ožujka do kraja listopada, a nekoliko puta i tijekom zime) od 9-13 sati. Posjetitelji mogu vidjeti i muzej “Zavičajnu kuću Konavala”, uređenu prema konavoskom domu, prekrasnim izlošcima konavoske narodne nošnje i uporabnih predmeta i nakita. Nudi se i veliki izbor originalnih suvenira domaće radinosti, posebno konavoskog veza, koji prodaju žene obučene u narodne nošnje. Turističko društvo organizira smještaj turista u lijepim i vrlo komfornim kućama. Sve informacije daje Turističko društvo Čilipi.

Turistička zajednica općine Konavle
Zidine 6; 20210 Cavtat
tzcavtat-konavle@du.t-com.hr
www.tzcavtat-konavle.hr
Tel: +385 (0) 20 478025
Fax: +385 (0) 20 479025

Šipan

Šipan je najveći otok u skupini Elafitskih otoka, 17 km sjeverozapadno od Dubrovnika; od kopnene obale dijeli ga Koločepski kanal; 16,5 km2 (dug 9,1 km, širok do 2,6 km). Između dva vapnenačka bila, višeg (Velji vrh, 243 m) na sjeveroistoku i nižeg na jugozapadu, pruža se dolomitska udolina u kojoj se uzgajaju masline, smokve, vinova loza, rogači, bademi, naranče i agrumi. Posebno mjesto zauzima turizam. Krajnji, potopljeni dijelovi udoline tvore na sjeverozapadu uvalu Šipanska luka, a na jugoistoku uvalu Suđurađ.

U jugoistočnom produženju višeg bila nalazi se otočić Ruda. Glavna su naselja Šipanska Luka (Luka) i Suđurađ. Brodskom je vezom povezan s Dubrovnikom. Pod današnjim imenom otok se prvi put spominje 1371. U Šipanskoj Luci otkriveni su ostaci rimske vile. Iz srednjega je vijeka više arhitektonskih spomenika: ruševine crkve sv. Petra na Veljem vrhu (XI. st.), crkvica sv. Ivana s freskama (XI. st., proširena u XV. st.) u Šilovu Selu, te unutar sklopa benediktinskoga samostana u Pakljenoj predromanička crkva sv. Mihovila iz XI. st., romaničko-gotička kuća, gotička kula i renesansna crkva sv. Duha iz 1569. U XV. st. na Šipanu ljetnikovce podiže dubrovačka vlastela.

U Šipanskoj Luci, gdje su u kasnogotičkoj župnoj crkvi sv. Stjepana slike Pantaleonea (druga polovica XV. st.), ističe se ljetnikovac obitelji Sorkočević (XV. st.). U XV. st. sagrađen je iznad Šipanske Luke gotički knežev dvor s biforama na pročelju (nad gotičkim dvorišnim vratima natpis iz 1450.).

Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725

Dubrovnik

Dubrovnik

Lijepih je krajeva mnogo na zemlji, ali Dubrovčani vjeruju da je njihov najljepši. Toplo južno podneblje, prozračno plavo nebo, smaragdno zelene i tamnoplave prebistre morske dubine na rubnom dodiru kamenih obala razlijevaju se po brojnim dragama i uvalicama, po pješćanim plažama i strmim hridinama okićenim najbujnijim ruhom mediteranske i suptropske flore. Pod blagim izrazito mediteranskim podnebljem, Dubrovnik se i usred zime kupa u moru sunca, rascvjetanih i zrelih naranči i limuna. Ima više od 250 sunčanih dana u godini, s prosječnom godišnjom temperaturom od 17°C , dok je prosječna temperatura u zimskim mjesecima 10°C, aljetna prosječna temperatura oko 26°C.

Prosječna je ljetna temperatura morske vode oko 21°C. Sezona kupanja na otvorenim prostorima počinje već u travnju, ponekad i prije, i traje sve do kraja listopada, pa i kasnije, dok je u mnogim hotelima u natkrivenim bazenima kupanje moguće tijekom cijele godine.

Dubrovnik i njegovo područje obuhvaćaju krajeve najjužnijeg dijela Republike Hrvatske i njezine pokrajine Dalmacije, od Neuma na zapadu, do Sutorine i Ponte Oštre na istoku. Sa sjeverne strane ovo područje graniči sa Federacijom Bosne i Hercegovine, a s istočne s Republikom Crnom Gorom.

Ovaj izduženi, relativno uski,priobalno kopneni pojas u podnožju krških dinarskih ogranaka i nevisokih planina proširuje se na istoku u manje krško Konavosko polje, pa obuhvaća i planinu Sniježnicu s čitavom brdskom površinom i tu najdublje ulazi u kopneni dio. U drugom dijelu područja granična linija prema Hercegovini, a djelomično i prema Crnoj Gori, ide vrhovima brda i ponegdje dolazi na svega nekoliko stotina metara od mora (Duboka Ljuta). Grad Dubrovnik nalazi se pod zaštitom UNESCO-a.

Povijest

Nekoliko tisuća godina prije Krista, prema nekima 6000 g., a prema nekima 3000 do 2000 g. prije Krista, odvijao se život na području bliže okolice Dubrovnika. Postanak grada gubi se u mutnim tokovima povijesti, legende se prepliću s povijesnim činjenicama, a sačuvanih zapisa iz tih pradavnih vremena i nema, ili ih ima toliko malo, da ostaje još mnogo posla i povjesničarima i arheolozima da rasvijetle mnoge pretpostavke o postanku Dubrovnika.

Jedno je sasvim pouzdano – Dubrovnik je stari grad, na tim svojim kamenim strminama podiže se već najmanje 14 stoljeća. Prethodio mu je još mnogo stariji grad Epidaurum, koji se razvijao na mjestu današnjeg Cavtata, 18 km jugoistočno od Dubrovnika. Epidaurum je do trenutka svoje propasti u 7. st postojao najmanje deset a možda i više od 12 stoljeća. Prema nekim tvrdnjama osnovali su ga Grci već u 7. st. prije Krista. U sudaru epoha i naroda zbrisan je stari antički grad Epidaurum, a njegovo malobrojno stanovništvo potražilo je zaklon u bližoj okolici, današnjoj Župi Dubrovačkoj, gdje su tada postojala utvđena naselja Spilan i Gradac (Burnum) i na stjenovitom otočiću Laus, također naseljenom, koji je tako nastao prva jezgra starog Dubrovnika.

Ubrzano naseljavanje Lausa početak je razvitka novoga grada, današnjeg Dubrovnika (7. st.), koji će tu, na tom malom stjenovitom prostoru, pustiti svoje najdublje korijene i u stoljećima koja će burno teći graditi svoju blistavu i herojsku povjesnicu. Tijekom 7. st. slavenska plemena, među kojima su znatno premoćniji Hrvati, već su trajno naselila veći dio istočne jadranske obale, osim malog broja utvrđenih romanskih gradova koji su sve više postajali etnički otoci u poplavi slavenskog stanovništva.

Usporedo s razvitkom grada sa romanskim stanovništvom razvija se u neposrednoj blizini Ragusiuma, podno brda Srđa i naselje nazvano hrvatskim imenom Dubrovnik. Ime je dobilo po hrastovim šumama koje se i danas u ovom kraju zovu dubrave. Tijekom 10. i 11. st. morski tjesnac između dva naselja zbog naplavina postajao je sve plići i na kraju je zasut. Kad su najzad krajem 12. st. oba već spojena naselja utvrđena i opkoljena u istim bedemima, dobio je Dubrovnik, stari dio grada, svoje urbane konture sačuvane sve do danas.

Informacije
Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725

Otok Lokrum

Lokrum

Vječno zeleni otočić romantične ljepote, u neposrednoj blizini Dubrovnika prava je oaza mira i jedno od najprivlačnijih izletišta Dubrovčana i njegovih posjetitelja. Svojim pitomim kupalištima i uvalama, sunčanom pučinom, mirisima mora, borovih šuma, lovorika i najbujnije suptropske vegetacije, sa svojim starim benediktinskim samostanom i šetnjama uzduž sjenovitih staza ostavlja nezaboravne dojmove.

U njedrima mirisnog parka nalazi se bivši benediktinski samostan (12. st.) koji je zatvoren za vrijeme Napoleonove okupacije, a kasnije je s čitavim otokom došao u posjed habsburškog nadvojvode Maksimilijana i postao njegova ljetna rezidencija (1859. godine). Maksimilijan je samostan preuredio u neogotičkom stilu i izgradio dvorac u obliku tornja. Nakon Maksimilijanove tragične smrti u Meksiku, otok mijenja vlasnike, a danas je zaštićeni park prirode.

Za vrijeme francuske okupacije Francuzi su izgradili na najuzdignutijem mjestu otoka tvrđavu, nazvanu “Fort Royal”, koja je danas vidikovac za najljepši pogled na Lokrum i čitavi Dubrovnik.

Posebna atrakcija Lokruma je i njegovo malo jezero, nazvano “mrtvo more”. U dvorcu je danas smješten Biološki institut Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Prirodoslovni muzej, s vrijednom zbirkom i memorijalna zbirka poznatog dubrovačkog matematičara, atomista i astronoma svjetskog glasa, Ruđera Boškovića (18.st.). Prijevoz na Lokrum organiziran je iz stare gradske luke turističkim brodićima.

Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725

Cavtat

Cavtat

Cavtat je najveća i jedina urbana jezgra u Konavlima građena planski. Smješten je na poluotoku Rat, koji zajedno sa poluotokom Sustjepan zatvara dobro zaštićenu i pristupačnu uvalu. U njegovoj skladnoj arhitekturi lako je nazrijeti stoljetnu prirodnu, duhovnu i materijalnu pripadnost Dubrovačkoj Republici.

Cavtat, anitčki Epidaurus bio je značajna rimska kolonija na ovim prostorima, koja prodorom Slavena i Avara u ove krajeve nakon pada Zapadnorimskog carstva propada, a njegovi stanovnici izbjegnu u susjednu naseobinu Laus Rave Ragusu, iz koje nastaje Dubrovnik. U povijesnim izvorima Cavtat se spominje i imenom Ragusa Vecchia, što jasno govori o vezi ovih dvaju gradova. Za vrijeme Dubrovačke republike, Cavtat je, nakon Dubrovnika bio drugo važno lučko, trgovačko i upravno mjesto Republike.

Rijetka su mjesta poput Cavtata koja na tako malom prostoru pružaju posjetitelju tako mnogo. Prirodne ljepote, bogato kulturno i povijesno nasljeđe, te ostali standardi turističke ponude usklađeni sa zahtjevima današnjih turista, čine ga jednom od najatraktivnijih destinacija na Jadranu.

Naslonjen na magični Dubrovnik i prelijepe Konavle u kojima još i danas možete osluhnuti duh minulih vremena i doživjeti stoljetne tradicije naših predaka, Cavtat čine idealnim mjestom za odmor, gdje svatko može pronaći ono što želi: uživati u miru skrovitih uvala i dugih šetnji uz more ili provoditi aktivan odmor uz brojne sportsko-rekreacijske, zabavne i kulturne programe koji se nude.

Povijest Cavtata

Cavtat (od lat. Civitas) osnovali su Iliri; kasnije je bio pod grčkom i rimskom vlašću (Epidaurum). Godine 47. prije Krista opsjedao ga je Oktavijan, a kao sjedište biskupije spominje se od 530. g. porušili su ga Avari i Slaveni u VII. St. Dio stanovnika preselio se na otočić Lave (Dubrovnik). Cavtat je od 1426.g. u posjedu Dubrovačke Republike, kada je Republika kupila zapadni dio Konavala od bosanskog velikaša Radoslava Pavlovića. U Cavtatu su rođeni mnogi poznati Hrvati: pravnik Baltazar Bogišić, slikar Vlaho Bukovac, političar Frano Supilo i dr. Knežev, odnosno kapetanov dvor renesansna je građevina iz 1555. – 1558. g. Tu je smještena Bogišičeva biblioteka, arhiv, muzejska zbirka, lapudarij (dva natpisa rimskog namjesnika Dolabelle iz I. st.) i grafička zbirka koju je sakupio Bogišić s više od 10 000 listova. Barokna župna crkva Sv. Nikole u današnjem obliku iz 1732. g. u svojoj pinakoteci ima osim slika starih majstora i slike Vlaha Bukovca. Crkva Gospe od snijega i samostan franjevaca s renesansnim kalustrom potječu iz 1483. g. od crkve put se penje kroz borovu šumu na vrh brežuljka s grobljem, kojim dominira mauzolej obitelji Račić (arhitektonska zamisao i skulpture Ivana Meštrovića, 1920. – 1922. g.). Vremenu dubrovačke samostalnosti pripada i palača Kaboga.

Legende o nastanku imena

Ime Cavtat iz Civitus Vetus, veže se i uz priču o prelijepoj Cavtislavi, kćeri jedinici epidaurskog kralja Kodruna i kraljce Amruže. Kako su lijepu Cavtislavu dolaziti prositi mnogi prosci, kralj je odluči dati onomu koji kroz najkraće vrijeme napravi jednu od četiri stvari: sagradi vanjsku utvrdu oko grada, veliki hram u gradu, sagradi vodovod ili dovede u grad brod pun svile. Najbrži je bio bogati konavoski vlastelin Vrsanin, koji je prvi doveo vodu u grad. Prilikom svečanosti otvaranja epidaurskog akvadukta, prelijepa Cavtislava trebala se prva napiti vode iz zlatne čaše, ali iz vodovoda je prije vode, pravo u skute prelijepe djevojke iskočio veliki gušter. Cavtislavu od straha izdade srce i ona na mjestu preminu. Narod je kazivao da je jedan od ljubomornih prosaca, želeći se osvetiti stavio guštera u vodovod. Na uspomenu prelijepe Cavtislave, nakon velikog potresa koji je razorio grad, na istom mjestu nikao je Cavtat.

Druga legenda kaže da je Cavtat dobio ime od starohrvatskog glagola “captiti” – cvasti, i to baš iz žuke – brnistre, te naše kremene i najomiljenje primorske biljke sunčanih aureola. Legenda je sve to povezivala katastrofama nakon kojih se ponovno uzdizao neuništivi Cavtat. “Tamo, dolje, nešto se zlatom kiti i capti u grebenu”.

Informacije
Turistička zajednica općine Konavle
Zidine 6; 20210 Cavtat
tzcavtat-konavle@du.t-com.hr
www.tzcavtat-konavle.hr
Tel: +385 (0) 20 478025
Fax: +385 (0) 20 479025

Brsečine

Brsečine

Brsečine su malo mjesto smješteno na obronku iznad mora. Povijesne znamenitosti su ljetnikovac Bizzaro, smješten u mjestu i ljetnikovac Zuzorić uz more u slikovitoj uvali s ljupkim žalom i izgrađenim mulom. Brsečine su udaljene od povijesne jezgre Dubrovnika 20 km.

Informacije
Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725

Koločep

Koločep

Zeleni otok sa stoljetnim borovima, rogačima, maslinicima, vrtovima punim naranči i limuna, s lijepim plažama, sav veliki, mirisni park, jedno je od najdražih izletišta Dubrovnika. Dva naselja, Donje Čelo i Gornje Čelo, jedno na istočnoj a drugo na zapadnoj strani otoka, međusobno su povezana vijugavom stazom kroz maslinike i vrtove. Sačuvani su brojni ostaci stare arhitekture, razasute po čitavom otoku (stare predromaničke crkvice, ruševine bazilika, ljetnikovaca, kula stražarnica i dr.)

U crkvici sv. Antuna nalazi se poliptih Ivana Ugrinovića, 15. st., jedno između najboljih djela dubrovačke slikarske škole. Prekrasni pejsaži otoka oduševili su i privukli mnoge slikare. Brodovi voze više puta dnevno iz luke Gruž.

Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725

Konavle

Konavle

Konavle – područje na krajnjem jugu Hrvatske, jugoistočni je dio današnje Dubrovačke rivijere, kupnjom kojeg je Dubrovačka Republika u 15. stoljeću zaokružila svoj teritorij.

Konavle su predio posebnih prirodnih ljepota i kontrasta: brdskog i nizinskog, gorskog i krševitog, modrog i zelenog, ili kako bi to Konavljani rekli Gornje i Donje bande. Sa sjevera obrubljene konavoskim brdima, s juga Jadranskim morem, na istok se protežu do samog ulaska u Bokokotorski zaljev i poluotoka Prevlake, a na zapad se spuštaju do pitomih uvala Cavtata i Oboda.

Očuvana priroda, jedinstvena i visokovrijedna ruralna arhitektura, brojni spomenici tisućljetne povijesti ovog kraja, stoljetne tradicije očuvane kroz folklor, jedinstvena konavoska nošnja i konavoski vez, sklad življenja čovjeka i prirode… sve to Konavle čini jedinstvenim i prepoznatljivim.

Položaj i klima

Konavle, najjužnija hrvatska regija, zauzimaju površinu od 209 km2 u kojima u 33 manja i veća naselja danas živi 9 500 stanovnika. Iako relativno malen prostor, u Konavlima se jasno razaznaju tri potpuno različita dijela: obalni krški pojas, središnji dio polje, te brdski dio. Sjevernim brdskim dijelom koji graniči s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom dominiraju masivi Snježnice (1 234 m) i Bjelotine. Središnji dio Konavala je plodno Konavosko polje, koje se pruža u dužini od 35 i širini od 12 km, u čijem se srednjem dijelu slijevaju vodotoci rijeka Ljute, Konavočice i Kopačice. Obalnim pojasom Konavala u centralnom dijelu dominira okomita strma obala konavoskih stijena, na koju se prema jugu nadovezuju poluotok Molunat sa svojim uvalama i poluotok Prevlaka na samom ulazu u Bokokotorski zaljev, a na zapadu Župski zaljev s prelijepim cavtatskim uvalama, poluotocima i otočićima.

Gotovo trećina površine Konavala pokrivena je šumama; u obalnom krškom dijelu prevladavaju niske šume makije, borova i čempresa, dok u sjevernom brdskom dijelu pored čempresa i makije susrećemo i hrastove i grabove šume.

Generalna odrednica klime u Konavlima je mediteranska; blage zime, jeseni tople i kišnije od proljeća, ljeta suha i vruća, a glavni vjetrovi jugo, bura i maestral.

Kroz povijest

Naziv Konavle izvodi se iz latinske riječi “canale”, “canalis”, u lokalnom govoru “konali”, “kanali”, što se povezuje s vodovodom koji je u rimsko doba dovodio vodu iz Vodovađe u Epidaurus, današnji Cavtat.

Dostupni povijesni tragovi govore o životu na ovim prostorima još od paleolitskih i neolitskih vremena (četiri tisućljeća prije naše ere). Konkretniji hod povijesti u Konavlima možemo pratiti od 5. i 4. stoljeća prije naše ere, kada su ove prostore nastanjivala ilirska plemena Plerejaca i Ardijejaca, da bi u 2. stoljeću prije naše ere Ilire pokorili Rimljani. Početkom 7. stoljeća u Europu i na ove prostore dolaze avarska i slavenska plemena koja su 614. godine osvojila Epidaurus kao i čitave Konavle, rastjeravši pri tom tadašnje stanovnike Ilire i Rimljane.

Konavle dolaze pod vlast Dubrovačke Republike u 14. stoljeću, kada su ih Dubrovčani otkupili od tadašnjih vlasnika, bosanskih velikaša i to 1419 godine istočni dio Konavala od Sandalja Hranića i 1426. godine zapadni dio od Radoslava Pavlovića, plativši za oba dijela istu sumu od 36.000 perpera. Konavle su Dubrovačkoj Republici bile od iznimne važnosti kako zbog poljoprivrede, stočarstva i pomorstva, tako i zbog strateškog značenja. Stoga su Dubrovčani čitavo vrijeme svoje vladavine, kao i na drugim svojim posjedima, vješto i učinkovito držali vlast, na čelu koje je u Konavlima bio knez, koji je stolovao u svom dvoru u Pridvorju.

Padom Dubrovačke Republike 1807. godine, Konavle kratko prelaze pod francusku upravu, a zatim dolaze pod vlast Austro-Ugarske Monarhije pod kojom ostaju sve do njena raspada 1918. godine i do osnivanja Kraljevine Jugoslavije. Nakon Drugog svjetskog rata Konavle su unutar granica SR Hrvatske, sastavni dio Socijalističke Jugoslavije, a danas, nakon proživljene agresije u Domovinskom ratu (1991.-1995.), uživaju plodove samostalnosti Republike Hrvatske.

Turistička zajednica općine Konavle
Zidine 6; 20210 Cavtat
tzcavtat-konavle@du.t-com.hr
www.tzcavtat-konavle.hr
Tel: +385 (0) 20 478025
Fax: +385 (0) 20 479025

Kupari

Kupari

Uz veliku pješćanu plažu, nekad pro turističko mjesto dubrovačke regije, s modernim hotelima u šumi palma i oleandera. Nekad je mjesto bilo glasovito po proizvodnji kuparica ( crijepa ), kojima su pokrivene kuće starog Dubrovnika, po kojima je i dobilo ime. Nad Kuparima se diže šumoviti brežuljak Pelegrin, na čijem vrhu stražari crkvica, a okolo nje su antički spomenici iz najranijih vremena. Nedaleko Kupara, u Čibači, su gradine iz ilirskih i rimskih vremena. Cijelo područje župe krije još mnoge neistražene arheološke lokalitete.

Turistička zajednica općine Župa dubrovačka
Šetališe dr.F. Tuđmana 7
Srebreno; 20207 Mlini
tz-zupa-dubrovacka@du.t-com.hr
www.dubrovnik-riviera.hr
Tel: +385 (0) 20 486254
Fax: +385 (0) 20 487003

Otok Lopud

Lopud

Otok bujne mediteranske, suptropske vegetacije, prekrasnih vrtova, parkova i plaža, jedan je od turističkih najrazvijenijih otoka dubrovačkog područja. U prošlosti otok kapetana, koji su pomorstvu Dubrovačke Republike dali najviše pomoraca. Lopuđanin je bio i glasoviti pomorac i brodovlasnik Miho Pracat.

Prema dubrovačkom povjesničaru Razziju, Lopud je u 16. st. imao 30 crkava, brojne ljetnikovce, nekoliko samostana i mnogo više stanovnika nego danas. Na otoku su vidljive ruševine ranosrednjovjekovnih crkava, ljetnikovaca i utvrda.

Franjevački samostan iz 1483. g. s klaustrom, obrambenom kulom i zidinama, u svojoj crkvi sv. Marije od Šplice čuva mnoge vrijednosne umjetnine: poliptih Pijetra da Giovannija, triptih iz radionice Nikole Božidarevića, poliptih Girolama da Santacrocea, slike Bassana, flamanskih majstora i dr. Crkva Gospe od Šunjaiz 15. st. vrijedan je spomenik kulture i ima slike Palme Starijeg, Natalina da Murana, Mateja Junčića i dr. Otok ima dobre brodske veze sa Dubrovnikom iz luke Gruž.

Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725

Mlini

Mlini

Staro povijesno naselje, jedno od najljepših mjesta Župe Dubrovačke, smješteno uz obale strme rječice Zavrelje, uz pješčane plaže i uvale s čistim plićacima. Obilna vlaga i topla klima pretvorile su naselje u mirisne parkove i vrtove svakovrsnog bilja i raslinja. Ime je dobilo po mlinovima što ih je nekada pokretala rječica Zavrelje. Mjesto je puno povijesnih spomenika i legendi. Prema jednoj legendi sv. Hilarion je spalio epidaurskog zmaja na obalama Mlina u 4. st. i tako spasio Epidaurum od potresa, zla, barbarskih najezda i razaranja. U čast spasitelju podignuta je crkvica sv. Ilara, koji je tako postao i zaštitnik ovog kraj. Povijesne su crkvice sv. Roka na obali i sv. Duha na Krstacu. Na brežuljku iznad obale nalazi se prastaro groblje. Nadgrobne ploče govore o najstarijim obiteljima Župe iz rimskih vremena stare Astaree.

Mlini su jedno od narazvedenijih turističkih mjesta dubrovačkog područja, s lijepim hotelima, smješteni u najživotopisnijem ambijentu, podno povijesnog brda Spilan, gotovo urasli u arhitekturu brda i pošumljenog kamenjara. Mogućnost smještaja u  privatnom smještaju i brojnim vilama.

Turistička zajednica općine Župa dubrovačka
Šetališe dr.F. Tuđmana 7
Srebreno; 20207 Mlini
tz-zupa-dubrovacka@du.t-com.hr
www.dubrovnik-riviera.hr
Tel: +385 (0) 20 486254
Fax: +385 (0) 20 487003

Molunat

Molunat

Molunat je ribarsko i turističko mjesto na krajnjem jugu Hrvatske obale, udaljeno jugoistočno 40 km od Dubrovnika a 20 km od zračne luke i Cavtata, sa kojim je povezan autobusnom vezom nekoliko puta dnevno. Morskim putem Molunat je udaljen 12 n/m od Cavtata i 18 n/m od Dubrovnika.

Molunat raspolaže privatnim smještajem u obiteljskim kućama, apartmanima i autokampovima. U mjestu postoji postoji poštanski ured, pristanište i istezalište za brodice, trgovina sa prodajom domaćeg voća i povrća, restoran, dva caffe-bara, ronilački klub i ribarska zadruga.

Naziv Molunat nosi ilirski i grčki korjen (molos – luka), što upućuje na starovjekovne luke Malog i Velikog Molunta, zaštićene od nevremena, o čemu ima puno tragova u arheološkim nalazima podmorja i kopna, zidinama i utvrdama. Područje Molunta ekološki je očuvana priroda s brojnim vrstama mediteranskog ljekovitog bilja, uzbudljivo razvedenom obalom uvala, plićaka, poluotoka i dva škoja, te bistrim morem bogatim ribom. Veliki škoj Molunat i Gora od Molunta gusto su pošumljeni makijom, česvinom, čempresom i pinjem. Zbog povoljne konfiguracije klima je blaga mediteranska, a ljeta vruća, u poslijepodnevnim satima osvježena blagim maestralom.

Molunat je mjesto koje omogućava istinski odmor uz užitak izravnog dodira sa netaknutom prirodom.

Turistička zajednica općine Konavle
Zidine 6; 20210 Cavtat
tzcavtat-konavle@du.t-com.hr
www.tzcavtat-konavle.hr
Tel: +385 (0) 20 478025
Fax: +385 (0) 20 479025

Orašac

Orašac

Slikovito mjesto, lijepa plaža, izvorska voda i starodrevni maslinici. Poznat po izletničkim restoranima, posebno po dvorcu “Soderini” nekadašnjem vlasništvu firentinskog velikaša, koji je pred vlašću porodice Medici morao pobjeći i naći utočište u ovom kraju (16. stoleće).

Dvorac je danas adaptiran u ugostiteljski objekt. Ima odličan restoran i najopremljeniji autokamp na dubrovačkom podučju (tekuća voda, pošta, ambulanta). Smještaj je moguć i u lijepim privatnim kućama.

Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725

Plat

Plat

Među bujnim čempresima i borovima koji se pružaju sve do pješčanih plaža, na mjestu nekadašnje stare Plateje danas je poznato ljetovalište, moderno hotelsko naselje, s udobnim hotelima, s vlastitom plažom i najbistrijim morem. Ugodan smještaj u privatnim kućama i vilama.

Turistička zajednica općine Župa dubrovačka
Šetališe dr.F. Tuđmana 7
Srebreno; 20207 Mlini
tz-zupa-dubrovacka@du.t-com.hr
www.dubrovnik-riviera.hr
Tel: +385 (0) 20 486254
Fax: +385 (0) 20 487003

Slano

Slano

Jedno od najpitoresknijih mjesta dubrovačkom područja, u najpitomijem zaljevu dugom više od 2 km, s krasnom plažom, u gustim šumarcima borova i mslina, s dugom kulturnom tradicijom i brojnim spomenicima iz svih vremena, počevši od predpovijesti.

Franjevačka crkva sv. Jeronima jedna je od najljepših u tom kraju, iz 15. st. sačuvan je i Knežev dvor iz vremena Dubrovačke Republike, ljetnikovac poznate porodice Ohmučević, čiji su članovi bili vrsni pomorci i književnici. Iz Slanoga vodi cesta za Zavalu u Hercegovini, gdje se nalazi glasovita krška špilja “Vjetrenica” (14 km).

Slano je najveće i najvažnije naselje i općinsko središte. Tradicionalno mu gravitiraju naselja u neposrednom zaleđu, sastavnom dijelu općine Dubrovačko primorje. Udaljeno je 30 km prema sjeverozapadu od županijskog središta Dubrovnika.

Leži u prostranoj i prekrasnoj istoimenoj uvali, potopljenoj udolini, uza zidanu obalu, nasuprot otoku Šipanu, od kojega ga dijeli Koločepski kanal. Slano je atraktivno zbog mnogobrojnih šljunčanih plaža, bujne vegetacije i ugodne klime. Nekada je brodskim linijama redovito bilo povezano s Dubrovnikom i Korčulom, ali i s drugim manjim lukama-pristaništima u Dubrovačkom primorju i na poluotoku Pelješcu (Zaton, Orašac, Trsteno, Doli, Ston i dr.). Moguće su brodske veze sa susjednim otocima, odnosno lukama u širem području (Šipan, Mljet i dr.).

Uvala je zaštićena od svih vjetrova te je idealno sklonište i sidrište za brodove i jahte. Gospodarstvo se temelji na turizmu: hoteli (“Admiral” i “Osmine”), privatne sobe, apartmani, kampovi i drugi sadržaji; poljodjelstvu (maslinarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, ribarstvo i pomorstvo).

Turistička zajednica općine Dubrovačko primorje
Trg Ruđera Boškovića 1
20232 Slano
tzo@dubrovackoprimorje.hr
www.dubrovackoprimorje.hr/tzo/
Tel: +385 (0) 20 871236
Fax: +385 (0) 20 871555

Srebreno

Srebreno

Čarobno župsko mjesto usred obala punih mediteranskog bujnog zelenila, a najviše agava, palmi i borova. Staro mu je ime Subbrenum, jer se u davnini u blizini nalazila utvrda Brenum u koju su se sklanjali i stanovnici porušenog Epidauruma u 7. st. I Srbreno čuva ostatke stare arhitekture ( utvrde, crkve, groblja ).

Turistička zajednica općine Župa dubrovačka
Šetališe dr.F. Tuđmana 7
Srebreno; 20207 Mlini
tz-zupa-dubrovacka@du.t-com.hr
www.dubrovnik-riviera.hr
Tel: +385 (0) 20 486254
Fax: +385 (0) 20 487003

Trsteno

Trsteno

Ljepota prirode i bujna vegetacija čine Trsteno jednim od najljepših mjesta dubrovačkog kraja.

Trsteno ima dugu kulturnu tradiciju, rezidencija u prošlosti jedne od najpoznatijih dubrovačkih porodica Gučetić (Gozze), koja je tu imala dvorac i posjede. Jednostavni i učeni Gučetići, pjesnici i umjetnici, velikani i ljubitelji prirode, sami su uzgajali današnji “Arboretum”, jedan od najstarijih i najljepših renesansnih parkova naše obale.

Dvije orijaške platane, stare nekoliko stoljeća, privlače pozornost svih posjetitelja i prolaznika. Smještaj i prehrana turista u kućnoj radinosti.

Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725

Zaton

Zaton

Veliki i mali Zaton u slikovitoj prirodi, obgrljeni zaljevima, s pjeskovitim plažama, oba su ova naselja vrlo ugodna za ljetovanje. Smještaj u odmaralištima i privatnim kućama. U mjestu ima nekoliko dobrih restorana.

Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725

Čilipi

Čilipi

Ovo lijepo konavosko selo sa svojom velikom kamenom crkvom na brežuljku postalo je mjesto međunarodnih susreta brojnih turista koji dolaze nedjeljom da tu pod vedrim nebom vide tradicionalnu folklornu priredbu, uživaju u narodnoj glazbi i plesu. Priredba se održava svake nedjelje (počevši od ožujka do kraja listopada, a nekoliko puta i tijekom zime) od 9-13 sati. Posjetitelji mogu vidjeti i muzej “Zavičajnu kuću Konavala”, uređenu prema konavoskom domu, prekrasnim izlošcima konavoske narodne nošnje i uporabnih predmeta i nakita. Nudi se i veliki izbor originalnih suvenira domaće radinosti, posebno konavoskog veza, koji prodaju žene obučene u narodne nošnje. Turističko društvo organizira smještaj turista u lijepim i vrlo komfornim kućama. Sve informacije daje Turističko društvo Čilipi.

Turistička zajednica općine Konavle
Zidine 6; 20210 Cavtat
tzcavtat-konavle@du.t-com.hr
www.tzcavtat-konavle.hr
Tel: +385 (0) 20 478025
Fax: +385 (0) 20 479025

Šipan

Šipan

Šipan je najveći otok u skupini Elafitskih otoka, 17 km sjeverozapadno od Dubrovnika; od kopnene obale dijeli ga Koločepski kanal; 16,5 km2 (dug 9,1 km, širok do 2,6 km). Između dva vapnenačka bila, višeg (Velji vrh, 243 m) na sjeveroistoku i nižeg na jugozapadu, pruža se dolomitska udolina u kojoj se uzgajaju masline, smokve, vinova loza, rogači, bademi, naranče i agrumi. Posebno mjesto zauzima turizam. Krajnji, potopljeni dijelovi udoline tvore na sjeverozapadu uvalu Šipanska luka, a na jugoistoku uvalu Suđurađ.

U jugoistočnom produženju višeg bila nalazi se otočić Ruda. Glavna su naselja Šipanska Luka (Luka) i Suđurađ. Brodskom je vezom povezan s Dubrovnikom. Pod današnjim imenom otok se prvi put spominje 1371. U Šipanskoj Luci otkriveni su ostaci rimske vile. Iz srednjega je vijeka više arhitektonskih spomenika: ruševine crkve sv. Petra na Veljem vrhu (XI. st.), crkvica sv. Ivana s freskama (XI. st., proširena u XV. st.) u Šilovu Selu, te unutar sklopa benediktinskoga samostana u Pakljenoj predromanička crkva sv. Mihovila iz XI. st., romaničko-gotička kuća, gotička kula i renesansna crkva sv. Duha iz 1569. U XV. st. na Šipanu ljetnikovce podiže dubrovačka vlastela.

U Šipanskoj Luci, gdje su u kasnogotičkoj župnoj crkvi sv. Stjepana slike Pantaleonea (druga polovica XV. st.), ističe se ljetnikovac obitelji Sorkočević (XV. st.). U XV. st. sagrađen je iznad Šipanske Luke gotički knežev dvor s biforama na pročelju (nad gotičkim dvorišnim vratima natpis iz 1450.).

Turistička zajednica grada Dubrovnik
Brsalje 5
20000 Dubrovnik
info@tzdubrovnik.hr
www.tzdubrovnik.hr
Tel: +385 (0) 20 312011
Fax: +385 (0) 20 323725